Institucionalno organizovana briga o mladima, omladinsko udruživanje i učestvovanje mladih na svim nivoima odlučivanja zasniva se na principima poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, na poštivanju ustavnog poretka, zakona i međunarodnog prava te izgradnji demokratskih institucija zasnovanih na političkom pluralizmu i uspostavi vladavine prava, kao i upražnjavanju međunarodnopravnih standarda i najbolje međunarodne prakse u pogledu mladih i rada s mladima sa ciljem doprinosa ispunjenju uvjeta za priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Ovim zakonom se uređuju pitanja od interesa za život, položaj i djelovanje mladih ljudi u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom se definiraju:

I. Opće odredbe

1. ciljevi

2. definicije

II. Prava i obaveze mladih:

1. prava mladih

2. obaveze mladih

III. Rad sa mladima i omladinske aktivnosti

IV. Podrška mladima:

1. općinski, gradski i kantonalni nivo

2. programi djelovanja za mlade na nivou kantona

3. federalni nivo

4. Savjet za mlade Federacije Bosne i Hercegovine

5. Komisija za mlade

6. izvještaj o mladima

7. ministarstvo nadležno za nadgledanje, saradnju i koordinaciju zadataka i nadzor

8. programi djelovanja za mlade na nivou Federacije BiH

V. Programski pristup djelovanjima prema mladima

VI. Partnerstvo

VII. Omladinska udruženja

VIII. Vijeća mladih

IX. Kaznene odredbe

X. Prijelazne i završne odredbe

Ciljevi zakona su:

1. stvaranje i provođenje politika prema mladima na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kroz višesektorski pristup i uzimajući u obzir potrebe, zahtjeve i interese mladih;
2. uspostavljanje kriterijuma u skladu s evropskim principima u radu javnih uprava kod provođenja politika prema mladima;
3. utvrđivanje i definiranje mjera i preporuka u vezi sa radom s mladima i omladinskim aktivnostima;
4. jačanje učešća i uključenja mladih i njihovog informiranja na svim nivoima odlučivanja u Federaciji kroz uređene mehanizme sudjelovanja;
5. jačanje volonterizma među mladima te njihovog dobrovoljnog angažmana u aktivnostima u vezi sa pitanjima mladih;
6. provođenje principa nediskriminacije, solidarnosti i etičnosti u svim aktivnostima koje se tiču pitanja mladih;
7. jačanje ljudskih, tehničkih i administrativnih kapaciteta omladinskih udruženja.

U ovome zakonu, upotrebljeni izrazi imaju sljedeće značenje:

1. „omladina” ili „mladi” su osobe u životnoj dobi od navršenih 15 do navršenih 30 godina starosti;
2. „omladinsko udruženje” označava udruženje čije članstvo i organe upravljanja čine dvije trećine (2/3) mladih, čije su aktivnosti i statutarne djelatnosti većinom usmjerene na mlade, a koje se osniva, registruje, djeluje i prestaje postojati u skladu sa zakonom na osnovu kog je registrirano;
3. „vijeće mladih” označava krovno udruženje mladih, zasnovano na dobrovoljnom članstvu omladinskih udruženja, a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruženja;
4. „službenik/ca za mlade” označava državnog službenika/icu koji/a je stručno osposobljen za rad s mladima i posjeduje certifikat o znanju o politici prema mladima i radu s mladima;
5. „omladinski sektor” označava dio društvene zajednice koji obuhvata sve vladine organe i institucije, ustanove, nevladina udruženja, domaća i strana fizička i pravna lica koja se bave pitanjima mladih ili su subjekti od značaja za promociju i zaštitu uloge i pozicije mladih, a imaju prava i obaveze u skladu s ovim zakonom;
6. „politika prema mladima“ predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima;
7. „strategija prema mladima” jeste dokument institucija vlasti sa programskim pristupom djelovanjima prema mladima što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije;
8. „program djelovanja za mlade” je program koji kreiraju institucije vlasti u suradnji sa omladinskim sektorom na osnovu stručnog istraživanja i strategije prema mladima te sadrži jasno definirane potrebe, način rješavanja problema, ciljeve, željene rezultate, aktivnosti, vrijeme provođenja, budžet i odgovorne subjekte, radi poboljšavanja položaja mladih u određenoj oblasti;
9. „projekt za mlade” je projekt kojim omladinska udruženja, vijeća mladih, neformalne grupe mladih, pojedinci, te druga udruženja ili institucije ili ustanove planiraju i ostvaruju ciljeve politike prema mladima, strategije prema mladima ili programa djelovanja za mlade u saradnji s nadležnim organima na određenom nivou vlasti, a u skladu sa potrebama i problemima mladih;
10. „prostor za mlade” je jednonamjenski ili višenamjenski, otvoreni ili zatvoreni prostor u kome se provodi rad s mladima i omladinske aktivnosti;
11. „rad sa mladima” jeste planirana, svrsishodna i svjesna potpora mladima kroz njihovo dobrovoljno sudjelovanje;
12. „evropski principi u radu javnih uprava“ na koje se poziva ovaj zakon su: a) pouzdanost i predvidivost (pravna sigurnost); b) otvorenost i transparentnost; c) odgovornost i d) učinkovitost.

Svaka mlada osoba ima pravo na podršku i unapređivanje svog razvoja da postane odgovorna za sebe i društveno suodgovorna ličnost, bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

U cilju ostvarivanja prava iz stava 1., podrška mladima treba posebno da:

1. unapređuje individualni i socijalni razvoj mladih ljudi i doprinese sprečavanju njihovog mogućeg zapostavljanja;
2. provodi politike kojima se djeluje na negativne trendove po mlade u oblastima iz člana 25.;
3. doprinese održavanju i stvaranju pozitivnih životnih uvjeta za mlade, kao i okruženja koje je ugodno za mlade;
4. štiti mlade od opasnosti karakterističnih za njihovu dob, a kojima mogu biti izloženi.

Mladi imaju pravo biti pravovremeno i istinito informirani o svim pitanjima koja su od interesa za njih.

Svi nivoi vlasti u Federaciji trebaju, u skladu sa svojim nadležnostima, održati javne rasprave i konsultacije uz učešće predstavnika/ca vijeća mladih u procesu usvajanja:

• određene sektorske politike prema mladima,
• programa djelovanja za mlade,
• strategije prema mladima,
• dijelova budžeta koji se tiču pitanja mladih.

U skladu s ovim zakonom, između ostalog, mladi imaju i sljedeće obaveze:

1. da aktivno djeluju na jačanju svojih sposobnosti, na svom obrazovanju te na razvoju integriteta vlastite ličnosti;
2. da aktivno doprinose izgradnji i njegovanju društvenih vrijednosti te razvoju svoje zajednice;
3. da poštuju i zagovaraju vrijednosti mira i tolerancije u komunikaciji sa svim ljudima i ne diskriminišu ih po bilo kom osnovu;
4. da izražavaju solidarnost i posebnu brigu prema mlađim i starijim licima, licima sa posebnim potrebama, pripadnicima nacionalnih manjina, marginalizovanim grupama i pojedincima, pripadnicima konstitutivnih naroda i ostalih koji predstavljaju brojčanu manjinu u lokalnoj zajednici gdje žive i rade te prema drugim licima koja imaju potrebu za solidarnošću i razumijevanjem od svojih sugrađana/ki;
5. da unapređuju sredinu u kojoj žive.

Odgovorni organi vlasti, u skladu sa članom 11. stav 3. trebaju mladim osobama putem utvrđenih mjera dati na raspolaganje različite mogućnosti u cilju unapređivanja njihovog razvoja.

Mjere i mogućnosti iz stava 1. trebaju biti u skladu sa interesima i potrebama mladih ljudi, po mogućnosti određene i oblikovane od mladih ljudi.

Rad sa mladima nude omladinska udruženja, ostala udruženja, neformalne grupe i drugi nosioci rada sa mladima iz nevladinog sektora, kao i nosioci rada sa mladima iz vladinog sektora.

Rad sa mladima je planirana, svrsishodna i svjesna podrška mladima kroz njihovo dobrovoljno učešće i predstavlja:

• vanškolsko obrazovanje, koje može biti komplementarno formalnom obrazovanju mladih, uz opće, društveno, prirodno i tehničko obrazovanje;
• kreativne, umjetničke, sportske i kulturne aktivnosti s mladima;
• aktivnosti i programe koji se tiču razvoja njihovih sposobnosti, vještina i znanja, kao i društvenog angažmana;
• aktivnosti koje su u vezi sa pitanjima kao što su druženje, radna okolina, škola, porodica;
• aktivnosti i programe koji se odnose na njihovu dobrobit, socijalnu i zdravstvenu zaštitu;
• savjetovanje mladih;
• oporavak mladih i njihov boravak u prirodi te aktivnosti u vezi s omladinskim turizmom;
• programe dizajnirane za specifične grupe mladih;
• međunarodni rad s mladima, međukulturnu saradnju i razmjenu;
• druge modele kreativnog i planiranog slobodnog vremena mladih.

Pri oblikovanju i utvrđivanju mjera i ispunjavanju zadataka na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti odgovorni organi vlasti će uzeti u obzir:

1. osnovni pravac odgoja koji je odredio roditelj ili drugo lice sa starateljskim pravom za mlade ispod 18 godina, kao i prava mlade osobe,
2. odgovarajuće posebne socijalne, kulturne i duhovne potrebe i osobine mladih ljudi,
3. sve veću sposobnost i sve veću potrebu mladih za samostalnim i odgovornim djelovanjem,
4. različite životne situacije oba spola te ukloniti moguća zapostavljanja i razvijati ravnopravnost spolova.

Rad sa mladima i aktivnosti s mladima ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom i zakonom te međunarodnim poveljama i konvencijama koje se tiču prava mladih te ljudskih prava.

Odgovornost pružanja podrške mladima iz člana 5. imaju svi nivoi vlasti u Federaciji.

Svi nivoi vlasti u Federaciji imaju obaveze definiranja, usvajanja i provođenja strategija prema mladima.

Općinski, gradski i kantonalni nivo vlasti imaju obavezu da samostalno osiguraju minimum mjera na planu rada sa mladima i omladinskih aktivnosti.

Ukoliko nivoi vlasti namaju stručnih i tehničkih kapaciteta za obavljanje zadataka iz stava 3., nosiocima potpore mladima iz nevladinog sektora može se povjeriti njihovo izvršenje.

Općinski i gradski nivo vlasti dužni su samostalno odrediti službenika/cu za pitanja mladih koji obavlja zadatke u smislu ovoga zakona.

Kantonalni nivo vlasti dužan je samostalno odrediti službenika/cu ili odjel za mlade pri ministarstvu koje obavlja zadatke u smislu ovoga zakona.

Općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su samostalno usklađivati svoju podršku mladima sa višim nivoima vlasti i svim drugim institucijama javne uprave i organima vlasti koji u svojoj nadležnosti imaju neku od oblasti iz člana 25.

Nadležno federalno ministarstvo odredit će proceduru obuke i certifikacije službenika/ce za mlade.

Općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su:

1. pratiti pružanje podrške mladima koja dolazi iz nevladinog sektora, njen kvalitet, njenu samostalnost u određivanju ciljeva i izvršavanju njenih zadataka, kao i u formiranju organizacione strukture;
2. voditi spisak svih udruženja, institucija, ustanova, međunarodnih i drugih organizacija koje rade sa mladima ili pružaju podršku omladinskim aktivnostima;
3. koordinirati aktivnosti u vezi sa radom sa mladima i omladinskim aktivnostima;
4. uočiti negativne uticaje na mlade bilo koje institucije, udruženja ili organizacije, uključujući i međunarodne organizacije, a koje su u suprotnosti s Ustavom i zakonom, kao i predlaganje za poduzimanje zakonskih mjera koje provode nadležni organi;
5. savjetovati mlade i njihove predstavnike/ce, naročito o pravnim postupcima ostvarivanja prava i izvršavanja obaveza zasnovanih na ovom i drugim zakonima.

Općinski, gradski i kantonalni organi vlasti dužni su samostalno osigurati minimum mjera na planu rada sa mladima i omladinskih aktivnosti, kao i mehanizme i kapacitete koji uključuju:

1. osiguranje prikladnog prostora za mlade, rad s mladima i omladinske aktivnosti, kao i osiguranje plaćanja troškova njegovog održavanja;
2. osiguranje budžetske stavke koja se tiče pitanja mladih, kao dijela ukupnog budžeta općine, grada ili kantona;
3. određivanje nadležne općinske, odnosno gradske službe za pitanja mladih;
4. osiguranje godišnjih grantova za projekte za mlade dodijeljujući ih putem javnog poziva s kriterijima, u skladu s evropskim principima u radu javnih uprava;
5. profesionalni razvoj i usavršavanje službenika/ce za mlade te jačanje kapaciteta svih onih koji se bave radom sa mladima i omladinskim aktivnostima;
6. osnivanje komisije za mlade pri općinskom vijeću kao stalnog radnog tijela, odnosno pri skupštini kantona koja će se u okviru svoje nadležnosti baviti pitanjima mladih, a u čijem radu će učestvovati predstavnici/ce općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih;
7. uspostavljanje stručnog radnog tijela za izradu, ažuriranje i praćenje provođenja lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima u čijem će radu učestvovati predstavnici/e vijeća mladih ili omladinskih udruženja;
8. istraživanje ili podršku istraživanju u cilju donošenja strategije prema mladima;
9. pružanje podrške radu općinskog, odnosno kantonalnog vijeća mladih.

Nadležna općinska služba samostalno će voditi spisak omladinskih udruženja u vezi sa stavom 3. ovog člana iz razloga transparentnosti, saradnje, podrške i partnerstva.

Nadležna općinska služba vodit će spisak neformalnih grupa mladih čije su aktivnosti podržane od općine.

Omladinska udruženja koja žele predlagati projekte za mlade na bilo kom nivou vlasti ili biti član vijeća mladih općine, upisat će se na spisak iz stava 1. ovog člana.

Neformalne grupe mladih koje žele predlagati projekte za mlade prijavit će ih nadležnoj općinskoj službi.

Kantoni su odgovorni za samostalno definiranje, usvajanje i provođenje kantonalnih programa djelovanja za mlade u oblastima iz člana 25., za koje imaju ustavnu i zakonsku nadležnost.

Program iz stava 1. definira, utvrđuje i provodi ministarstvo koje u okviru svoje nadležnosti ima neku od oblasti navedenih u članu 25.

Ministarstvo iz stava 2. planirat će posebna sredstva prilikom usvajanja budžeta za izvršenje navedenih zadataka, u skladu sa zakonom.

Ukoliko postoji potreba, provođenje programa iz stava 1. bit će obuhvaćeno dijelom ukupnog budžeta kantona koji se odnosi na mlade.

Donošenjem ovog zakona, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat će da svi njeni razvojni planovi, strategije i programi djelovanja, ukoliko se dotiču oblasti iz člana 25., imaju ugrađenu komponentu koja se odnosi na mlade.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine formirat će Savjet za mlade Federacije kao međuresorno radno tijelo.

Glavni zadatak Savjeta za mlade Federacije jeste koordinacija i usaglašavanje politike prema mladima Federacije.

U radnom tijelu iz stava 1. aktivno će učestvovati nosioci izvršnih funkcija ministarstava i institucija Federacije koje se u okviru svoje nadležnosti bave nekom od oblasti iz člana 25.

Najmanje 50% članova u Savjetu za mlade Federacije bit će predstavnici/e Vijeća mladih Federacije.

Aktivnosti radnog tijela iz stava 1. bit će detaljno obrazložene poslovnikom o radu.

Federacija će uspostaviti Komisiju za mlade koju će potvrditi Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije kao svoje zajedničko i stalno radno tijelo. Komisija će se u okviru svojih utvrđenih nadležnosti baviti pitanjima mladih, a najmanje jedan član komisije bit će iz Vijeća mladih Federacije.

Vlada Federacije svake godine podnosit će Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine izvještaj o položaju mladih, nastojanjima i aktivnostima podrške mladima. Pored utvrđivanja situacije i analize, izvještaji trebaju sadržavati i prijedloge za dalji razvoj podrške mladima; svaki treći izvještaj treba davati pregled cjelokupne situacije u vezi sa mladima.

Vlada Federacije nalaže izradu izvještaja Savjetu za mlade Federacije. Vlada Federacije uz izvještaj prilaže svoje mišljenje sa zaključcima koje smatra prijeko potrebnim.

Federacija će osigurati da jedno ministarstvo bude odgovorno za saradnju, koordinaciju zadataka u vezi sa mladima, a nadzor nad provođenjem ovoga zakona vršit će Savjet za mlade Federacije.

Federacija će u nazivu ministarstva odgovornog za saradnju i koordinaciju zadataka u vezi mladih dodati riječi: „i mladih“.

Ministarstvo iz stava 1. bit će odgovorno za saradnju i koordinaciju zadataka sa drugim ministarstvima i nadležnim institucijama u Federaciji na istraživanju o potrebama i problemima mladih, kao i na definiranju i predlaganju Federalne strategije prema mladima.

Ministarstvo iz stava 1. osigurat će uspostavljanje i održavanje sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama Federacije.

Ministarstvo iz stava 1. bit će nosilac aktivnosti u vezi sa informiranjem mladih, kao i jačanja uključenja mladih u procese odlučivanja, u skladu sa svojim nadležnostima.

Federacija je odgovorna za definiranje, usvajanje i provođenje programa djelovanja za mlade u Federaciji u oblastima iz člana 25., za koje ima ustavnu i zakonsku nadležnost.

Program iz stava 1. definira, utvrđuje i provodi ministarstvo koje u okviru svoje nadležnosti ima neku od oblasti navedenih u članu 25.

Ministarstvo iz stava 2. planirat će posebna sredstva pri usvajanju budžeta za izvršenje zadataka u smislu ovog zakona.

Ukoliko Federacija nađe za shodno, provođenje programa iz stava 1. bit će obuhvaćeno dijelom ukupnog budžeta Federacije koji se odnosi na mlade.

Vlada Federacije putem nadležnih ministarstava iz člana 22. stav 2. definirat će i zasnovati federalne grantove i transfere s namjenom:

1. podrške zapošljavanja mladih i podrške mladim preduzetnicima, posebno mladima bez radnog iskustva;
2. podrške talentiranim učenicima/ama, studentima/icama, kao i mladim autorima/icama, naučnicima/ama, pronalazačima/cama i drugim mladim ljudima koji daju značajan doprinos u nekoj oblasti, te generalno podrške razvoju ljudskih resursa u Federaciji;
3. unapređenja pojedinih oblasti specifičnih za pitanja mladih i omladinski sektor, sa naglaskom na promotivne kampanje i informiranje mladih;
4. podrške socijalno ugroženim kategorijama mladih, resocijalizaciji delinkvenata/ica , ovisnika/ica i sl.;
5. podrške u drugim pitanjima od interesa za mlade u Federaciji.

Federacija će pružati podršku radu Vijeća mladih Federacije.

Strategija prema mladima, u skladu sa članom 4. stav 7. i članom 11. stav 2. definira se, usvaja i provodi na osnovu istraživanja o potrebama i problemima mladih.

Na nivou kantona i Federacije, u skladu sa ustavnim nadležnostima i zakonom, strategija iz stava 1. obavezno sadrži programe djelovanja za mlade u pojedinim oblastima omladinskog sektora.

Oblasti omladinskog sektora odnose se na sljedeća pitanja:

• formalno, neformalno i cjeloživotno obrazovanje;
• zapošljavanje, mjere protiv nezaposlenosti te omladinsko poduzetništvo;
• socijalna, zdravstvena i preventivna zaštita mladih te reproduktivno zdravlje mladih;
• stambeno zbrinjavanje mladih;
• rad sa mladima, jačanje i razvoj sposobnosti mladih i slobodno vrijeme mladih;
• aktivno učešće mladih u javnom životu, izgradnja civilnog društva i volonterstvo;
• mobilnost i saradnju među mladima;
• informiranje i savjetovanje mladih;
• stručni rad i usavršavanje u vezi sa radom s mladima;
• usavršavanje za rad u omladinskim udruženjima i prostorima za mlade;
• omladinski turizam, oporavak mladih i boravak u prirodi;
• aktivnosti mladih po pitanju kulture, sporta, estetike, etike, ekologije, duhovnosti, humanističkih vrijednosti, lične i društvene odgovornosti;
• rad sa mladima sa posebnim potrebama;
• i druga pitanja od interesa za mlade i poboljšanje njihovih uvjeta života.

Programom djelovanja za mlade iz stava 2. člana 25. definiraju se:

• ciljevi programa koji moraju biti specifični, odgovarajući, mjerljivi, ostvarivi i nadgledivi;
• aktivnosti za provođenje programa;
• institucije nadležne za realizaciju programa;
• opći, finansijski, materijalni, prostorni i drugi uvjeti za realizaciju programa;
• potrebe i problemi mladih utvrđeni stručnim istraživanjem;
• način motivisanja mladih na dobrovoljno učešće u aktivnostima u omladinskom sektoru;
• nadgledanje i praćenje uspješnosti provođenja programa.

Organi vlasti na općinskom, gradskom, kantonalnom i federalnom nivou trebaju kroz partnerstvo sarađivati sa nevladinim sektorom za dobrobit mladih ljudi i njihovih porodica.

Vladin sektor treba podržati nevladin sektor u skladu s ovim zakonom i pri tome ojačati različite oblike samopomoći.

Predlaganje projekata za mlade, prema tački 9. člana 4., kao i njihovo vrednovanje od organa na određenom nivou vlasti pri dodjeli sredstava bit će zasnovano na kriterijima u skladu sa evropskim principima u radu javnih uprava.

Svim mladim osobama zagarantirana je sloboda udruživanja u omladinska udruženja.

Omladinska udruženja samostalna su u ostvarivanju svojih prava i obaveza.

U organe upravljanja omladinskih udruženja mogu biti birana samo punoljetna lica.

Članovi i osnivači/ce omladinskih udruženja mogu biti mladi i ostala pravna i fizička lica koja se dobrovoljno učlane, u skladu sa zakonom i statutom omladinskog udruženja.

Učlanjenje i istupanje iz omladinskog udruženja vrši se u skladu sa statutom omladinskog udruženja i zakonom.

Rad omladinskog udruženja je javan. Ostvarivanje javnosti rada omladinskog udruženja uređuje se zakonom i njegovim statutom.

Udruženje je autonomno u uređivanju unutrašnjih odnosa i donosi unutrašnje akte u skladu s ustavom, zakonom te statutom omladinskog udruženja.

Političke stranke ne mogu biti osnivači omladinskih udruženja.

Omladinsko udruženje se ne može ni na koji način angažirati u predizbornoj kampanji političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, niti im pružati podršku.

Političke stranke ne mogu ni na koji način materijalno i finansijski potpomagati rad omladinskih udruženja.

Zabranjene su djelatnosti udruženja koje su usmjerene ka podrivanju ustavnog poretka i koje su u suprotnosti sa zakonom.

Omladinska udruženja i njegovi članovi ne smiju se baviti aktivnostima kojima se na bilo koji način raspiruje govor mržnje, širi netolerancija, ksenofobija ili rasizam, ili vrši diskriminacija bilo koga po bilo kojoj osnovi.

Mladi i omladinska udruženja ostvaruju svoja prava i obaveze u oblasti međunarodne saradnje samostalno ili preko krovnih udruženja mladih Federacije.

Omladinska udruženja, dva ili više njih, u slučaju da zajednički predlažu projekat za mlade organu vlasti na bilo kom nivou, obavezni su projektom urediti podjelu međusobne odgovornosti.

Korisnici sredstava iz dijela budžeta koji se odnosi na pitanja mladih dužni su dostaviti izvještaj nadležnom organu o namjenskom utrošku odobrenih sredstava, najkasnije 30 dana prema njihovom utrošku.

Nadležni organ koji je odobrio korištenje sredstava na nivou Federacije, kantona, grada i općine vršit će i kontrolu utroška sredstava.

Vijeće mladih općine osniva više od 50% omladinskih udruženja, ali najmanje tri udruženja s popisa koji se vodi kod nadležnog odjela za mlade općine.

Vijeća mladih općina iz više od 50% općina tog kantona, osnivaju vijeće mladih kantona.

Vijeća mladih kantona iz više od 50% kantona, osnivaju Vijeće mladih Federacije.

Omladinska udruženja koja čine vijeće mladih registrirat će ga kao udruženje u skladu sa zakonom i propisima.

Registrirano vijeće mladih ima obavezu djelovanja na jačanju uključenja mladih u društveni život zajednice i njihovom informiranju.

Vijeće mladih ima pravo i obavezu da legitimno predstavlja i zastupa interese udruženja koja su ga osnovala na odgovarajućem nivou vlasti.

Vijeće mladih bit će direktno uključeno u proces izrade i provođenja strategija prema mladima na odgovarajućem nivou sa ciljem doprinošenja usvajanju i provođenju politike prema mladima i programa djelovanja za mlade koji najviše odgovaraju potrebama i pitanjima mladih.

Vijeće mladih bavit će se provođenjem zajedničkih projekata mladih u Federaciji te članstva i učešća, odnosno predstavljanja pitanja mladih na višem nivou i na međunarodnom planu.

Vijeće mladih bavit će se i politikama koje se posredno dotiču mladih i koje utiču na opći razvoj i prosperitet te opću društvenu dobrobit, kao i svim ostalim pitanjima koja se posredno odnose na mlade.

Vijeće mladih općine ili kantona ili Federacije u skladu sa stavom 2. ovog člana delegirat će svoje predstavnike u stručna radna tijela i komisije na odgovarajućem nivou vlasti.

Rad vijeća mladih je javan.

Javnost u radu se ostvaruje na način utvrđen Statutom.

Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena pravna osoba ako:

1. u radu s mladima i aktivnostima s mladima krši Ustav, zakon i međunarodne povelje i konvencije koje se tiču prava mladih te ljudskih prava suprotno članu 10. ovog zakona;
2. omladinsko udruženje se bavi aktivnostima kojima se na bilo koji način raspiruje govor mržnje, širi netolerancija, ksenofobija, rasizam ili vrši diskriminacija bilo koga po bilo kojoj osnovi suprotno članu 33. stav 2. ovog zakona;
3. organi vlasti ne osiguraju minimum mjera na planu rada s mladima i omladinskih aktivnosti, kao i mehanizme i kapacitete u smislu ovog zakona, a u skladu sa članom 14.;
4. općinski i gradski nivo vlasti ne odredi samostalno službenika/icu za pitanja mladih koji/a obavljaju zadatke u smislu ovog zakona, odnosno kantonalni nivo vlasti ne odredi samostalno službenika/icu ili odjel za mlade pri ministarstvu koje obavlja zadatke u smislu ovog zakona, a u skladu s članom 12. st. 1. i 2. ovog zakona.

Za prekršaje iz tač. od 1. do 4. ovog člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM.

Za prekršaje iz tač. od 1. do 4. ovog zakona bit će kažnjena i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM.

Prava mlade osobe, navedena u drugim zakonima imaju prednost nad pravima u ovom zakonu, koja se odnose na obrazovanje, ispravnu brigu za dobrobit njegovog/njenog fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti u školama i na svim mjestima gdje se obrazuje i boravi, zatim na socijalnu i zdravstvenu zaštitu mladih, te druga prava koja najviše koriste interesima mlade osobe.

Nadležni organi vlasti Federacije, kantona i općina kod programa djelovanja za mlade koji se tiču zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, obrazovanja u području informacionih i komunikacionih tehnologija, učenja stranih jezika, dokvalifikacije i prekvalifikacije te drugih pitanja gdje organi vlasti utvrde da je potrebno, imaju pravo da prošire definiciju starosne dobi mladih iz člana 4. ovog zakona do navršenih 35 godina starosti.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Federacije BiH“.

PREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Stjepan Krešić, s. r.

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Safet Softić, s. r.